Bajkoviti dvorci Hrvatskog zagorja

Hrvatsko zagorje ponosi se velikim brojem dvoraca. Njih pedesetak nalazi se na prilično malom području od dvije tisuće kvadratnih kilometara što tvori omjer dvoraca po kvadratnom kilometru površine kakav se rijetko susreće i u Europi a u Hrvatskoj je sigurno to najveća koncentracija dvoraca. Gradnja obrambenih utvrda i zamkova na brežuljcima započela je već krajem srednjeg vijeka, od kojih su neki sačuvani a mnogi su danas teaerial-croatia-_tracoscank u ruševinama. Ipak, najpoznatiji dvorci sagrađeni su u 17., 18. i 19. stoljeću, kada su prestankom turskih napada hrvatski plemići u Zagorju gradili dvorce ne u vojnu svrhu već kao ljetnikovce i kurije. Građeni su pod utjecajem srednjoeuropske posebice austrijske graditeljske škole i prate tadašnje europske umjetničke pravce a posebno se ističu dvorci građeni u baroknom stilu.

Dvorac Trakošćan naširoko je poznat i mnogi ga smatraju najljepšim dvorcem u Hrvatskoj. Gradnja je počela u 14. stoljeću i trajala je sve do 19. stoljeća kada je dvorac poprimio današnju vizuru s neogotičkim elementima. Dvorac je okružen zaštićenom park šumom i jezerom te privlači mnogobrojne posjetitelje tijekom cijele godine. Preko tri stoljeća u njemu je živjela obitelj Drašković, a danas je u dvorcu smješten muzej.

Veliki Tabor je utvrda u blizini mjesta Desinić koja potječe iz kasnog srednjeg vijeka kada je sagrađen središnji gotički dio oko kojeg je kasnije sagrađen prsten kula u renesansnom stilu. Utvrda je pripadala obiteljima Celjski, Korvin i Ratkaj a danas je u njoj smješten muzej. Poznata je i legenda o Veroniki Desinićkoj, koja je nakon nesretne ljubavi s grofom Celjskim zazidana u zidine ovog dvorca.

Dvorac Gjalski pored Zaboka poznat je kao rodno mjesto književnika Ksavera Šandora Đalskog a danas je preuređen u hotel u kojem posjetitelji mogu iskusiti kakav je bio život u zagorskim dvorcima. Uz ekskluzivni hotel također je preuređen i dvorac Bežanec pored Pregrade kojem posebnu čar daje njegov raskošni perivoj.

Brojni dvorci slabo su održavani tijekom stoljeća i čekaju obnovu. Neki od obnovljenih dvoraca su u privatnom vlasništvu, a u nekima su smještene institucije poput doma za djecu u Laduču, bolnice u Klenovniku ili spremišta Državnog arhiva u Januševcu.